Archive for June, 2015

Direktorka Hristov consulting u nedeljniku Vreme o konferencijama za štampu

Friday, June 26th, 2015

Aleksandra Hristov, direktorka Hristov consulting, u tekstu Prenemaganja na volej pitanja, u novom broju nedeljnika Vreme http://www.vreme.co.rs/, govori o tome da li su i u kojoj meri konferencije za štampu preporučljiv način komunikacije s javnošću.

http://www.vreme.co.rs/account/login.php?url=%2Fcms%2Fview.php%3Fid%3D1307860

Integralni odgovori direktorke Hristov consulting d.o.o. na pitanja novinarke Vremena

1. U kojim situacijama svojim klijentima  savetujete da organizuju konferenciju za štampu?

Konferencije za štampu organizuju se samo  kada ima nešto značajno da se saopšti  sa stanovišta organizacije, odnosno kompanije, a delegirana tema je od opšteg interesa za javnost. Umeće i veliko znanje je prepoznati šta je vest u odnosu na trenutna društvena, ekonomska, socijalna, politička kretanja, a istovremeno uputiti odgovarajuće poruke, onima kojima je vest namenjena. Ako se to promaši onda i pored organizacije konferencije nema, kako mi iz struke kažemo pokrivanja (mediji je ne prenose),  a i ako ima pokrivanja ne ostvaruju se ciljevi komunikacije. Često se, pogotovo političke stranke žale kako ih neko ignoriše, a zapravo  one ne saopštavaju ništa interesantno i značajno za uređivačke politike medija, odnosno za javnost.

Ozbiljne kompanije, npr. koje ulaze na određeno tržište organizuju konferenciju za štampu, kako bi se predstavile,  najavile svoje prioritete na određenom tržištu, a istovremeno dale podršku glasnogovorniku obično direktoru. On na taj način počinje  da se pozicionira i postaje  prepoznatljiv kod onih partnera sa kojima kompanija ubuduće treba da sarađuje, komunicira i ostvaruje svoje poslovne rezultate. Tada se i uspostavljaju prvi kontakti sa medijima. Slično je i sa projektima ili novim poslovnim poduhvatima. Sa druge strane, uputno je da se tokom godine  organizuju konferencije za štampu, kada se saopštavaju važni i javnosti interesantni poslovni rezultati, najavljuju veliki projekt, pokazuje društvena odgovornost itd.  Mi uvek savetujemo klijetima da to rade, samo kada ima smisla, odnosno kada ima da saopšte nešto od interesa za opštu javnost. Inače kažemo da niko neće da proprati, odnosno da na takav način neće moći da ostvare svoje komunikacione i poslovne ciljeve.

2. Kada su u  pitanju političari, da li su konferencije za štampu preporučljiv način komunikacije s javnošću? Ako jesu, u kojoj meri?

Isti princip važi I za političke stranke. Organizovanje konferencije za štampu jeste, ali samo  jedan od načina komunikacije sa medijima, ciljanim javnostima, biračima itd. I to samo kada imaju našto značajno da saopšte.  Pored konferencija postoje i drugi  alati  komunikacije, kao što su susreti sa medijima, saopštenja za medije itd.  Svako odlučuje prema unapred pripremljenoj komunikacionoj strategiji (ako je imaju) kada i šta organizuje, odnosno na koji način će to što saopšti biti zapaženo, ili uvaženo kod ciljne grupe kojima se obraćaju. Vidim da to mnogima ne polazi od ruke.

3. Da li političari insistiranjem na konferencijama zapravo potenciraju atmosferu krize?

Da, često se stiče utisak da oni na taj način pokušavaju da, iako nemaju šta značajno da saopšte, zapravo podižu tenziju, ali to ne znači da će time postići rezultate, štaviše takav stav može biti kontraproduktivan. Organizacija  hitne konferencije je zaista neophodno kada su u pitanju  prave krize, kao što su nesrećni  slučajevi, pad helikoptera, otmice itd. I to onda ima smisla. Tada se svima na jedinstven način upućuju jednoznačne poruke o onome šta se zapravo desilo. Tako se  izbegavaju spekulacije I nagađanja. Osnovno pravilo je reci sve i reci odmah, a ja bih dodala i svima, tako da se to najbolje upravo postiže organizacijom konferencije za štampu.

Ono što je značajno istaći je da je  pored delegiranja teme, izuzetno  bitno i kako se kreiraju poruke. To obuhvata, kome se obraćamo, šta želimo da postignemo porukom, šta želimo da saopštimo, kako ćemo to da uradimo i ono što je veoma bitno ko je taj koji to saopštava. To mora da bude neko kome se veruje.

4. Da je Aleksandar Vučić vaš klijent, šta biste mu savetovali kada su u pitanju njegove konferencije za štampu?

Vlade u većini zemalja u svetu imaju redovne konferencije za štampu gde saopštavaju svoje prioritete i ono što je bitno sa stanovišta javnosti. Sigurno bih mu savetovala redovne konferencije za štampu Vlade. A sada, ko bi bio glasnogovornik za koju temu, to je druga priča. Sigurno mu ne bih savetovala da se on sam izjašnjava o svemu.  Takođe bih mu savetovala da kada od novinara dobije pitanje, na njega odgovara odmah, brže i konkretnije, bez velike uvodne priče i udaljavanja od teme.

5. Da li biste mu – imajući u vidu mentalitet ciljne grupe – savetovali da zadrži svoj “emotivni nastup” ili da  malo umiri emocije?

Kada je u pitanju upravljanje promenama, što ova Vlada, bar se tako izjašnjava, želi da postigne,  neophodno je da lideri trgnu ljude iz uljuljkanosti i fokusiraju se na rešavanje problema. Dizanje tenzije neophodnosti promena kroz emotivni nastup, jeste jedan od mehanizama za njihovo pokretanje. Emocije su potrebne, ali kao i sve u životu, izbalansirano i sa merom.

Premijer Vučić jeste dosta na tome radio. Međutim, da bi  se promena zaista  ostvarila, nije dovoljno biti dramatičan i emocionalan.

Kaže se da se najbolje pamti poruka koja je ponovljena sto puta. Za sada jedino premijer Vučić stalno ponavlja te teške teme, ukazuje na nužnost i neophodnost promena i to sigurno nije dovoljno, a vremenom može da postane i kontra produktivno.

Za promenu je pored svega toga potrebno imati viziju i motivisati druge, tako da i oni delegiraju teške teme, ali i u odgovarajućem trenutku komunicirati konkretne rezultate.

To  se može postići jedino kada se na neki način ostvari društveni konsenzus o neophodnosti promena, da celo društvo uvidi i prihvati neophodnost promena, a ne samo čestim pojedinačnim pojavljivanjem i ponavljanjem istih poruka.

Aleksandra Hristov, direktorka i vlasnica Hristov consulting i  međunarodno sertifikovana konsultantkinja u oblasti strateških komunikacija

Odnosi s javnošću /Rudnik Sase sedmi put obeležio Svetski dan zaštite životne sredine

Friday, June 5th, 2015

Devedeset učenika osnovnih škola iz Bratunca, Skelana i Srebrenice, zajedno sa svojim učiteljima i zaposlenima rudnika Sase, danas su zasadili sadnice u krugu rudnika i učestvovali su na edukativnim radionicama, povodom 05. juna, Svetskog dana zaštite životne sredine.

Preduzeće Gross d.o.o. koje upravlja rudnikom Sase u Srebrenici, čiji je većinski vlasnik britanska kompanija Mineco Limited, već sedam godina obeležava Svetski dan zaštite životne sredine i jedino je preduzeće u regionu koji ima posebna mesta za odlaganje plastike, papira i metala i koje reciklira.

Osnovce su u rudniku Sase dočekali rudari, koji su im pokazali krug rudnika, a potom su tehnolozi rudnika, zajedno sa predstavnicima nadležnih institucija održali niz interaktivnih edukativnih radionica.

“Svetski dan zaštite životne sredine obeležavamo poslednjih sedam godina kroz manifestacije koje su posvećene deci kako bismo ih edukovali i podigli svest o značaju očuvanja životne sredine. Smatramo da je izuzetno važno da se svi prema životnoj okolini odnosimo sa posebnom pažnjom” – izjavila je Jelena Petrić, predsednica Upravnog odbora Gross d.o.o.

Svakom učeniku koji je danas bio gost rudnika, kompanija Gross poklonila je majicu sa sloganom “Prljavo ili čisto, nije isto” i ilustrovani vodič na srpskom i engleskom jeziku “Bukvar čistoće” o otpadu i reciklaži. Bukvar je osmišljen specijalno za ovu priliku, sa ciljem da edukuje najmlađe i podigne njihovu svest o značaju očuvanja životne sredine.