Archive for January, 2020

Tekst Aleksandre Hristov “PR u službi obračuna” u novom broju nedeljnika Novi magazin

Thursday, January 23rd, 2020

PR U SLUŽBI OBRAČUNA

Često u našoj javnosti čujemo ocenu da evropski zvaničnici koji dolaze u Beograd ne vide ili ne razumeju koliko je ugrožena sloboda medija u Srbiji, a samim tim javni interes i demokratija u celini. Jedno od mogućih objašnjenja za to bila bi i činjenica da u njihovim zemljama to više nije tema kojom se bave, a u Srbiji je “formalnopravno” – sve u redu.

Nova medijska strategija je pred usvajanjem, i pored velike bitke koja se trenutno vodi o opstanku Saveta za štampu kao samoregulatornog tela koji jedini profesionalno radi svoj posao, postojeći medijski zakoni i kodeksi urađeni su po evropskim standardima, a samo se postavlja pitanje funkcionisanja Regulatornog tela za elektronske medije (REM) i javnog servisa.

To što se većina principa propisanih zakonima i kodeksima ne primenjuje ili tek u nekoj manjoj meri, a čak se i zloupotrebljavaju, teško je predstaviti onima u čijim zemljama meinstrim mediji, sudovi i javnost funkcionišu na demokratski način. Kada se na to nadovežu botovi, trolovi i ostali “satrapi”, stvarno je skoro nemoguće objasniti strancima o čemu se ovde radi.

SUKOB DVA PRINCIPA: Glavni fokus u njihovim zemljama, kao i u Evropskoj uniji u celini, jeste pitanje kako se izboriti s propagandom, dezinformacijama i širenjem lažnih vesti na onlajn platformama i kako rešiti sukob dva principa na kojima počiva demokratija, a to su sloboda govora i pravo građana da budu pravovremeno i objektivno informisani. Njima je teško objasniti da je u Srbiji, zapravo, problem u glavnim stubovima na kojima počiva informisanje građana, a to su tradicionalni mediji, gde se naše društvo zasad uglavnom informiše.

Iako je prema istraživanju agencije Plum Mark sa kraja 2018. 4,2 miliona građana Srbije na internetu, od čega 73 odsto iz urbanih sredina, većina građana se, prema istraživanju Ipsosa, ipak informiše putem televizije, i to njih pet (5!) miliona. Prema Ipsosovom istraživanju iz decembra 2018, internet dospeva do 4,9 miliona ljudi, radio do 3,6, magazini 2,5 i dnevne novine imaju doseg do 1,3 miliona. Ipak, građani Srbije prate trendove kada je u pitanju informisanje preko interneta, koji konstantno raste kao izvor informisanja.

Evropska unija rešava probleme plasiranja dezinformacija i propagande, ali u sferi širenja preko društvenih medija. Tako je jedna od studija koju je naručilo Odeljenje za politiku Evropskog parlamenta za prava građana i ustavna pitanja na zahtev Odbora Evropskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove, bila “Dezinformacije i propaganda – uticaj na funkcionisanje vladavine zakona u EU i njenim državama članicama”. Ova studija ispituje efekte na funkcionisanje vladavine zakona, demokratije i osnovnih prava.

ELEMENTI DEZINFORMACIJA: Prema Studiji, elementi dezinformacija i propagande su informacije koje su osmišljene tako da su u potpunosti ili delimično lažne, manipulativne ili zavaravajuće, ili koriste neetičke tehnike prepričavanja; bave se pitanjem od javnog interesa; imaju nameru da stvore nesigurnost, neprijateljstvo ili polarizaciju u društvu ili pokušavaju da poremete demokratske procese; šire se i/ili pojačavaju automatizovanim i agresivnim tehnikama, poput društvenih botova, veštačke inteligencije, mikrociljanja ili plaćenih ljudskih “trolova”, koji se često koriste da bi se povećala vidljivost javnosti.

Dodatno sluđivanje domaće javnosti je iznošenje podataka o svetskim trendovima, što zagovaraju neke agencije i pojedinci iz sektora PR-a kao da su – tamo preko stvari već rešene i da se ceo svet, uključujući i medije, bavi kreiranjem sadržaja, PR-om i marketingom. Istini za volju, svetski mediji kao što su The New York Times, The Washington Post, The Guardian, zbog pada prodaje štampanih izdanja jesu se reformisali i pojačali svoju onlajn sferu, ali su se povratili prvenstveno zbog insistiranja na kredibilitetu i pouzdanosti informacija.

Kada čitate onlajn tekst na The Guardianu otvara vam se prozor koji pita: “Odabrali smo drugačiji pristup. Da li ćete ga podržati? Za razliku od mnogih novinskih organizacija, odlučili smo se da svi naši nezavisni, istraživački tekstovi i izveštavanje budu besplatni i svima dostupni. Verujemo da svako od nas, širom sveta, ima pristup tačnim informacijama sa integritetom u svojoj suštini. U vreme kada je činjenično izveštavanje neophodno, podrška naših čitalaca je ključna za očuvanje uredničke nezavisnosti Gardijana. Ovo je naš model otvorenog i nezavisnog novinarstva. Ako ste u mogućnosti, podržite Guaridan danas sa barem jednim evrom.”

Sa druge strane, borba za status onlajn platformi kao što je Facebook uveliko je u toku i ishod je neizvestan. Tako je, posle višegodišnjeg otpora, ova kompanija samo prošle godine morala da brani svoje pozicije pred Američkim kongresom, da bi pre dve nedelje na svom blogu objavila da će ipak uklanjati video-zapise koje je modifikovala veštačka inteligencija poznata kao deepfakes. “Deepfakes” su računarski generisani isečci dizajnirani tako da izgledaju stvarno. Facebook će uklanjati video-snimke ukoliko shvati da su uređeni tako da prosečnom čoveku nisu jasni ili ako su zaveli gledaoca da misli da je osoba u video-snimku rekla reči koje zapravo nije izgovorila.

INFORMACIONI RATOVI: Istovremeno, Richard Stengel, nekadašnji urednik magazina The Time i državni podsekretar u Obaminoj administraciji, u najnovijoj knjizi “Informacioni ratovi”, u kojoj je opisao svoja iskustva susreta sa širenjem propagande i dezinformacija putem interneta, smatra da Facebook, kao i drugi društveni mediji, treba da snose odgovornost za objavljivanje sadržaja i da nije dovoljno što skidaju samo sadržaje koji promovišu nasilje.

Prema njegovom mišljenju, nedavno iznetom na CNN-u, iako ne pružaju profesionalne sadržaje kao mediji, ne znači da onlajn platforme nisu izdavači i da je Facebook najveći izdavač u istoriji čovečanstva koji mora da ima obavezu da skida lažne sadržaje, govor mržnje, deepfakes, svaki govor koji podstiče nasilje. To, po njegovom mišljenju, podrazumeva promenu 5. dela Zakona o telekomunikacijama donetog u Americi 1996, odnosno člana 230 (Communication Decency Act – Akt o pristojnosti komunikacije), koji pruža imunitet od odgovornosti za provajdere i korisnike “interaktivnog računarskog servisa” koji objavljuju informacije od trećih korisnika.

Takođe, smatra Stengel, kompanije treba da kažu da li je neko bot ili čovek, ko kupuje informacije od njih i u koje svrhe, a svi politički oglasi treba da budu u potpunosti transparentni. On u knjizi pravi razliku između “disinformation” i “misinformation” i “fake news”.

Dezinformacijom smatra namerni lažni sadržaj kojim neko pokušava da se obmane. Promašenom informacijom smatra nenamernu grešku, dok su lažne vesti negde između ova dva pojma. Ono što treba da zabrinjava jeste dezinformacija.

Pojavu autoritarnih lidera Stengel povezuje sa razvojem interneta, ali i sofisticiranim korišćenjem medija i informacija. Lideri u tim situacijama ograničavaju širenje informacija koje ne žele, a promovišu informacije koje žele. To je, prema njegovim rečima, veoma opasna kombinacija. Toga dosad nije bilo i veoma je zastrašujuće. Svako društvo s tim mora da se suoči i da se bori protiv tih pojava.

Države u svetu trenutno su najozbiljniji kreatori lažnih vesti i propagandnih sadržaja.

ULOGA PR: U evropskim zemljama postoje zakoni i kodeksi koji regulišu medije, a samim tim i granice u kojima se kreću svi oni koji s njima sarađuju. To podrazumeva političke partije i političare, kompanije, organizacije civilnog društva, uključujući i pojedince koji se bave PR-om, agencije i PR službe.

Svi postulati koji važe u svetu, prvenstveno u Evropi, ovde se veoma malo primenjuju, verovatno dok nas ne prisile upravo iz Evropske unije.

Rad u sferi komunikacija u Srbiji oslanja se na dobre kontakte s medijima, plasiranje vesti za klijente uz oglašavanje, nezameranje političkom akteru koji je trenutno na vlasti. To je ključno da bi se dobili poslovi i da bi se postigli dozvoljeni ili nedozvoljeni ciljevi za šefove, klijente i da bi se po bilo koju cenu prodavale usluge. Ovaj model kod nas funkcioniše decenijama, s tim što poprima sve brutalniji karakter. Osnovni postulati profesije PR-a i kodeksi kao da uopšte ne postoje iako formalno imamo domaći kodeks profesije, uz Helsinšku deklaraciju ICCO (International Communication Consultancy organization) sa više od 3.000 PR agencija iz 66 zemalja.

Prema Deklaraciji koja obavezuje čitav sektor, svi profesionalci su između ostalog dužni da se pridržavaju najviših profesionalnih standarda u praksi odnosa s javnošću i komunikacija i da se nikada ne bave kreiranjem i širenjem lažnih vesti. Takođe, profesionalci su dužni da poštuju istinu, korektno i transparentno postupaju sa zaposlenima, kolegama, klijentima, medijima, vladom i javnošću i da uvek pokažu ko su pravi sponzori i zastupnici određenih interesa. Ne smeju nikada da se upuštaju u zabrinjavajuće radnje kao što je botovanje i treba odgovorno da koriste društvene medije.

Sankcije za neetičko ponašanje PR

Iako nama nije očigledno da postoje sankcije za nepoštovanje ovih standarda, u svetu se sve više sankcioniše kršenje osnovnih postulata profesije. Tako je, zbog neetičkog ponašanja i takozvanog “crnog PR-a”, ICCO iz svog članstva izbacila jednu od najuticajnijih i najjačih PR agencija u svetu, britansku multinacionalnu kompaniju za odnose s javnošću Bel Potinger (Bell Pottinger), koja je nakon toga 2017. i bankrotirala. Ova kompanija je, prema pisanju BBC-ja i Guardiana, zbog rada s klijentom (privatnom kompanijom) optužena za raspirivanje rasne mržnje u Južnoj Africi i proizvodnju lažnih vesti, uključujući vođenje lažnih Twitter naloga.

Dužnost PR-a je da klijentima ukaže na to gde su granice saradnje s medijima i da uvek odbijaju klijente koji zahtevaju neetičko ponašanje. Na to ih obavezuju i domaći i međunarodni kodeksi. U Srbiji dodatno imamo i član 51. Ustava, koji kaže: “Svako ima pravo da istinito, potpuno i blagovremeno bude obaveštavan o pitanjima od javnog značaja i sredstva javnog obaveštavanja su dužna da to pravo poštuju.”

Činjenica je da mediji treba da rade u javnom interesu, a da PR radi u interesu svojih klijenata. Tamo gde se ovi interesi preklapaju, saradnja je i nužna i moguća. Međutim, često se dešava da naša struka biva samo instrument u rukama onih koji imaju određene ciljeve i ne biraju sredstva kako da ih ostvare. Po pravilu, oni koji svesno pristaju da budu instrument, bez poštovanja kodeksa, bivaju zloupotrebljeni i na kraju i žrtve svojih klijenata.

Sektor PR-a, ukoliko valjano radi svoj posao, jeste saveznik medija koji doprinosi čuvanju javnog interesa i razvoju društva u celini.

NAPOMENA

Tekst je deo Projekta “Propaganda kao neprijatelj, komunikacija kao saveznik medija”, kojim Novi magazin, http://www.novimagazin.rs/, želi da promoviše značaj primene medijskih zakona i kodeksa, kao i neophodnost primene međunarodnih standarda u odnosima između medija i PR-a, bilo iz političkih stranaka ili biznisa. Projekat finansira Ambasada SAD u Beogradu

Autorka:  Aleksandra Hristov, Međunarodno sertifikovana poslovna konsultantkinja u oblasti strateških komunikacija i direktorka Hristov consultinga.

Održan peti godišnji susret predstavnika Mineco Grupe sa novinarima

Saturday, January 18th, 2020

Hristov consulting organizovao je u četvrtak, 16. januara, u beogradskom hotelu Zepter, susret predstavnika medijskih kuća u Srbiji sa čelnicima britanske kompanije Mineco, jednog od najvećih investitora u sektoru rudarstva u regionu zapadnog Balkana.

Neformalni susret direktora Mineco Grupe sa predstavnicima medija je ovog januara održan peti put, a na njemu je, već tradicionalno, CEO Mineco grupe Bojan Popović govorio o rezultatima Mineca u prethodnoj godini, dok je operativni direktor Mineca Dominik Roberts upoznao novinare sa zbivanjima na svetskom tržištu metala, ali i sa upotrebom inovativnih tehnoloških rešenja i sa prodorom nove tehnologije u rudarstvo.

Pozivu Mineca i Hristov consultinga za ovo neformalno druženje odazvalo se 30 novinara beogradskih redakcija, koji su izrazili zadovoljstvo izuzetnom komunikacijom koju imaju sa čelnicima Mineca. Nakon ovog susreta, u medijima se pojavio veliki broj objava o vestima koje su preneli  predstavnici Mineco grupe medijima.

Mineco Grupa ispunila planove

Thursday, January 16th, 2020

Britanska kompanija Mineco Group, jedan od najvećih investitora u rudarstvu u Srbiji i regionu Zapadnog Balkana, izrazila je zadovoljstvo rezultatima postignutim u 2019. godini, s obzirom na to da je ispunila investicione planove i da su rudnici iz grupe imali siguran plasman proizvoda.

„Što se tiče rezultata Mineca u ovom regionu u 2019. godini, bila je ovo godina velikih, uz puno malih izazova. Bila je uspešna jer omogućili našim rudnicima siguran plasman proizvoda, i jer je u njima održan nivo planiranih investicija, iako je stanje na tržištu metala sa kojima mi radimo postalo još kompleksnije usled poremećaja u trgovinskim odnosima SAD i Kine“, rekao je danas u Beogradu direktor Mineco Grupe Bojan Popović.

Popović je podsetio da je Mineco u 2017. ostvario najbolje rezultate od kada postoji, dok je u drugom polugodištu 2018. došlo do sniženja cena na međunarodnom tržištu obojenih metala, što je nižim prihodima direktno pogodilo rudnike. „Taj trend se nastavio i u 2019, ali razvojni program Mineca nije usporen“, dodao je on.

Rudnici koji posluju u okviru Mineco Grupe, a koji rade u punom kapacitetu – Rudnik i flotacija Rudnik kod Gornjeg Milanovca, Veliki Majdan kod Ljubovije i Rudnik Gross kod Srebrenice, nastavili su niz uspešnih godina – ispunivši planove proizvodnje,  nastavljanjem istražnih radova i potvrđivanjem rudnih rezervi.

Popović je istakao da je Rudnik na Rudniku ostvario poseban uspeh, jer je pronašao i potvrdio nove mineralne resurse. „Pre četiri godine, geološke službe su sa zabrinutošću pratile sve manje zalihe u rudnim telima, ali su velikim naporima i milionskim ulaganjima,  pronađeni novi mineralni resursi koji su već u fazi eksploatacije. Ovaj stari rudnik sada ima potvrđenih rezervi za još najmanje desetak godina proizvodnje koncentrata olova, cinka i u manjoj meri bakra, dok će se buduća istraživanja usmeriti ka verifikaciji postojanja drugih rudnih tela na osnovu novih indikacija“, rekao je Popović.

Prema njegovim rečima, zamah u poslovima mineralnog istraživanja je doveo do toga da je Mineco u protekle dve godine uključio tu delatnost u svoje redovne aktivnosti –  nabavkom sofisticiranih garnitura za bušenje na dubinama do 500 metara, ali i angažovanjem stručnih kadrova i preobukom novih ljudi za obavljanje ovih terenskih radova.

Te stručne ekipe omogućile su ubrzana istraživanja na Rudniku, kao i na drugim lokalitetima, pre svega u okolini Foče u Republici Srpskoj, gde Mineco ima koncesiju za istraživanje i eksploataciju rude olova, cinka i bakra.

Direktor Mineca je rekao i da mu je naročito zadovoljstvo što je u Olovu, severno od Sarajeva, završena izgradnja potpuno novog rudnika minerala Ceruzita, oksidne forme olova, kao i pogona za preradu njegove rude u koncentrat olova.

Prvi novi rudnik sa podzemnom eksploatacijom u BiH za 30 godina otvoren je pre skoro dve godine, ali je za preradu rude u tom rudniku bilo neophodno da se izgradi i potpuno nov pogon za gravitacionu separaciju koji je nabavljen u Južnoj Africi. Samo dostavljanje te opreme na lokalitet rudnika je bilo veoma složeno, a izgrađeni su i kilometri šumskih puteva. „Sada su svi pojedinačni sistemi instalirani u tehnološku celinu na lokaciji rudnika, proizvodnja koncentrata je počela i naši stručnjaci trenutno vrše optimizaciju proizvodnih parametara uz usavršavanje operativnih kadrova“, rekao je Popović.

Što se tiče drugog rudnika u ovom regionu na čijem razvoju Mineco radi, Bosil-Metala u opštini Bosilegrad, Popović je podsetio da je pre godinu i po dana proradio pilot projekat za flotacijsku preradu rude, a da je tokom protekle godine naručena i izrađena Studija izvodljivosti za izgradnju pogona za komercijalnu flotacijsku preradu rude olova, cinka i bakra.

„Tokom ove godine predstoji izrada Glavnog rudarskog projekta Bosil-Metala i Studije uticaja na životnu sredinu, a zatim i dobijanje neophodnih saglasnosti nadležnih ministarstava Republike Srbije za izgradnju komercijalnog postrojenja“, kazao je Popović i napomenuo da je planirano da se krene sa građevinskim radovima u trećem ili četvrtom kvartalu ove godine, kako bi komercijalan rad rudnika počeo tokom 2021.

Direktor Mineca ocenio je i da 2020. godina možda neće doneti značajniji porast cena metala na svetskim tržištima, ali da je za tu kompaniju važno da uspešno kontroliše razvoj svojih projekata. “To će nam dati priliku da dva bitna kapitalna projekta pređu u fazu prihodovanja, što predstavlja odličan osnov za dalji razvoj ostalih projekata u narednim godinama“, rekao je Popović.

FK TSC počeo pripreme za nastavak sezone

Saturday, January 11th, 2020

Fudbaleri FK TSC iz Bačke Topole okupili su se u subotu, 10. januara, na početku priprema za drugi deo sezone u Superligi Srbije, i tom prilikom predstavili dva nova igrača, koji će pokušati da pojačaju vezni red i napad.

Na konferenciji za novinare održanoj u Fudbalskoj akademiji TSC, šef stručnog štaba Zoltan Sabo je naglasio da je ekipa TSC očuvana, da su u zimskom prelaznom roku otišla dva igrača,  a da se klub pojačao takođe sa dvojicom novih fudbalera – krilinim napadačem Đurom Zecom, koji je došao iz kruševačkog Napretka i mladim veznim igračem Vasilijem Đurićem iz Sinđelića.

„Najbitnije je  da ekipa ostane na okupu, da se novi igrači uklope, da tim nastavi niz dobrih igara i da ih podigne na još viši nivo. Nadam se da će ekipa igrati još bolje, mada sam zadovoljan   rezltatom koji smo postigli u prošloj godini. Grešaka je bilo, ali siguran sam da one mogu da se isprave. Cilj nam je da ove godine budemo bolji i efikasniji i da napravimo još koji korak napred na prvenstvenoj lestvici”, rekao je on.

Sabo je dodao da je tokom vikenda ekipa počela da se zagreva jednim treningom dnevno, dok od ponedeljka počinje ozbiljniji rad. “Testiranja i lekarski pregledi su već urađeni, a sledeće nedelje prvi deo priprema završićemo utakmicom protiv Spartaka na našem terenu, na Akademiji u Bačkoj Topoli. Nakon toga ekipa odlazi na dvonedeljne pripreme u Antaliju, gde su planirane četiri utakmice. Po povratku iz Turske odigraćemo i utakmicu protiv Voždovca, Siguran sam  da ćemo spremni dočekati prolećni deo prvenstva i prvu utakmicu protiv Inđije“, kazao je Sabo.

Krilni napadač Đuro Zec, prvo pojačanje TSC-a u zimskom prelaznom roku,  istakao je da je srećan i zadovoljan što je došao u TSC.  „Stigao sam u jedan od najorganizovanijih klubova u Superligi i nadam se da ću se brzo uklopiti  i odgovoriti na zahteve stručnog štaba. Jedva čekam pripreme i verujem se da ćemo se dobro spremiti za nastavak prvenstva “, dodao je Zec.

Napadač TSCa Nenad Lukić, prvi  strelac Superlige Srbije, rekao je da se ekipa dobro odmorila i da se raduje pripremama za nastavak sezone. „Ako budemo igrali kao u prvom delu sezone, sigurno ćemo osvajati bodove, ostaćemo u vrhu tabele, što nam je primarni cilj. Želimo da se izborimo za plej of, a nakon toga da pokušamo da osvojimo mesto koje vodi u Evropu“, naveo je Lukić.

Ofanzivni vezni igrač Dejan Milićević je podsetio da je klub sjajne igre iz Prve lige preneo i u najjači rang takmičenja. “Ovaj tim igra zajedno već nekoliko godina i napravili smo odličnu i uigranu  ekipu. Dobro smo počeli, a  i završili polusezonu.  Verujem da ćemo u nastavku biti još bolji i da ćemo izboriti plasman u Evropu, što nam je sada cilj”, rekao je Milićević.

Jesenji deo sezone ekipa TSC je završila na  petom mestu tabele Superlige Srbije sa 36 bodova iz 10  pobeda, 6 remija i 4 poraza.