Kolike su „zasluge“ Kriznog štaba za slabu vakcinaciju

Aleksandra Hristov, konsultantkinja za strateške i krizne komunikacije, je za portal Nova.rs govorila o efektu komunikacije Kriznog štaba na odziv građana za vakcinaciju.

Prokockano poverenje

Države su na različite načine upravljale pandemijom, a efekti toga u ovom trenutku mogu da se vide  u odnosu građana prema pridržavanju propisanih mera i prijavljivanju za vakcinisanje. To je sigurano jedan od parametara uspeha upravljanja ovom krizom.

Na početku pandemije cela Srbija je u 15h gledala konferencije za štampu Kriznog štaba i njima se verovalo. Protivrečnim porukama članova Kriznog štaba, pogotovo tzv. kontradiktornim stavovima između tzv. političkog i stručnog dela, gde je tzv. politički uvek donosio prevagu u odlučivanju,  došli smo u situaciju da je još tokom 2020.  izgubljeno poverenje građana u pouzdanost informacija koje od njih dobijaju. Jedan od glavnih efekata takvog vođenja krize je i nepoverenje velikog broja građana. Tako da iako imamo četiri ponuđene vakcine, mali broj građana Srbije odlučuje se na vakcinaciju. Suština je u tome da jednom kada se izgubi poverenje, teško se ponovo stiče.

Istovremeno, iako se smatra da je kriza šansa, u krizi se politički sigurno ne može poentirati,  a to se odnosi na bilo koju organizaciju  u bilo kojoj krizi, pa tako i na državu. Krizom se upravlja tako što   se uz  jedinstvene poruke mere moraju  sistemski i dosledno sprovoditi.

Kampanja i nekompromitovani stručnjaci

Ako isključimo donošenje mere obavezne vakcinacije, koja po zakonu postoji, rešenje je u promena tela koje upravlja krizom, što je sada teško učiniti jer je poverenje već dobrim delom izgubljeno. Za efikasnu promenu atmosfere u krizi i stava svih učesnika i posmatrača,  ključni su ne samo predloženi potezi, nego i ko ih predlaže. Samo to  može dovesti do brzog preokreta i promene situacije. To telo treba da se sastoji od kredibilnih ljudi koji nisu izgubili poverenje i koji sa punim autoritetom mogu da daju prognoze i zdravstvene i ekonomske, da donose odluke i da ih država neselektivno sprovodi. Ti ljudi treba da imaju ujednačene poruke kako bi građani znali kako mogu, odnosno kako smeju da se ponašaju i šta je dobro za njihovo zdravlje i zdravlje  njihovih bližnjih. To je, takođe, teško u ovoj atmosferi, jer  kredibilni ljudi najčešće neće da učestvuju u rešavanju kriza ukoliko  ih pozovu oni koji su prethodno prokockali poverenje i tako značajno  zakomplikovali situaciju. Pored toga, treba organizovati kampanju za vakcinaciju mlađe populacije jezikom koji oni razumeju, koristeći kanale komunikacije koji su im bliski kao što su društvene mreže i vršnjačku edukaciju.

Tekst pod naslovom Kolike su „zasluge“ Kriznog štaba za slabu vakcinaciju pročitajte na linku https://nova.rs/vesti/drustvo/kolike-su-zasluge-kriznog-staba-za-slabu-vakcinaciju/

Comments are closed.